Bilo da je riječ o fotografiji s godišnjeg odmora, političkom stavu ili šaljivom komentaru – većina ljudi svakodnevno dijeli detalje iz privatnog života na društvenim mrežama. No, ono što je zamišljeno kao bezazlena privatna objava lako može doći do kolega, ali i poslodavca. U tome trenutku privatni sadržaj može postati ozbiljan profesionalni problem. Stručnjaci za radno pravo donose jasne odgovore na pitanje gdje prestaje sloboda izražavanja i kada poslodavac ima puno pravo uručiti vam opomenu ili čak izvanredni otkaz.
„U načelu, privatno korištenje društvenih mreža pripada privatnoj sferi svakog pojedinca“, ističe specijalizirani odvjetnik za radno pravo Volker Görzel iz Udruženja njemačkih odvjetnika za radno pravo. Poslodavci stoga ne smiju zaposlenicima nametati pravila o tome što u slobodno vrijeme smiju ili ne smiju objavljivati.
Kada privatna objava prelazi u povredu radnog odnosa?
Međutim, situacija se drastično mijenja onoga trenutka kada objava na bilo koji način uspostavi poveznicu s radnim mjestom. To se događa u sljedećim slučajevima:
Ako zaposlenik u opisu profila izravno navodi naziv poslodavca ili tvrtke.
Ako se na fotografijama ili snimkama pojavljuje u službenoj radnoj odjeći s logotipom.
Ako se u objavama izravno ili neizravno spominju radne kolege, nadređeni ili klijenti.
Ako se javno otkrivaju poslovne, službene ili proizvodne tajne.
Osim toga, svatko tko na mrežama vrijeđa kolege ili nadređene, širi diskriminirajući govor ili objavama dovodi u sumnju vlastitu privremenu nesposobnost za rad (bolovanje), mora računati na ozbiljne radno-pravne posljedice. Ovisno o težini povrede, poslodavac može izreći pisanu opomenu ili raskinuti ugovor o radu.
Zabluda o „privatnim profilima“ i zatvorenim grupama
Mnogi vjeruju kako su zaštićeni ako im je korisnički profil postavljen kao privatan i nedostupan javnosti. Iako takvi profili uživaju veći stupanj zaštite te ih poslodavac ne smije samovoljno nadzirati, oni ne predstavljaju prostor izvan zakona.
Ako se u krugu pratitelja ili unutar zatvorene chat grupe nalaze kolege s posla, poslovni partneri ili klijenti, sporan sadržaj može vrlo brzo dospjeti do uprave. U takvim okolnostima poslodavac ima pravno uporište za pokretanje sankcija.
Gdje je točna granica slobode govora?
Iako radnici imaju ustavno pravo na iznošenje vlastitog mišljenja pa i konstruktivne kritike radnih uvjeta, to pravo prestaje ondje gdje se krše prava osobnosti ili nanosi izravna šteta poslovanju i ugledu poslodavca.
Prilikom procjene svakoga pojedinačnog slučaja, mjerodavni su sami sadržaj i ton izjave, odabir riječi, povod, doseg i vidljivost objave te sama pozicija koju zaposlenik obnaša unutar organizacije.
Fenix-magazin/IK
