Istočna Njemačka suočava se sa sve masovnijim gubitkom radne snage ako se egzodus radnika nastavi, pokazala je studija koju je prenijela Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Od 2023. do 2025. istočne savezne zemlje izgubile su oko 141.000 radnika s njemačkim državljanstvom, dok se udio radnika bez njemačke putovnice povećao za 90.000, prema kratkom izvješću Instituta za njemačku ekonomiju (IW), u koje je dpa imala uvid.
IW je analizirao istočne savezne zemlje, uključujući Berlin.
U sljedećim godinama postoji prijetnja daljnjih gubitaka radne snage zbog umirovljenja i povratnih migracija.
Između kraja 2023. i kraja 2025. zaposlenost njemačkih građana u istočnim saveznim zemljama smanjila se za 2,5 posto, dok je ukupna zaposlenost pala za 0,8 posto.
U cijeloj Njemačkoj ukupna zaposlenost blago je porasla za 0,2 posto, dok je zaposlenost njemačkih građana pala za 1,4 posto.
Autori studije upozoravaju na posljedice povećane povratne migracije u Poljsku i druge, pretežno istočnoeuropske zemlje.
“Značajne praznine na tržištima rada” u istočnoj Njemačkoj u nadolazećim godinama mogle bi nastati i zbog povratnika. Stoga, navodi IW, potrebno je ojačati imigraciju radne snage iz trećih zemalja – inače bi to “moglo imati vrlo negativan utjecaj na dobrobit”.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi se “opskrba robom i uslugama stanovništvu, na primjer u sektoru skrbi, također mogla pogoršati”.
Od 2024. godine bit će sve izraženiji trend povratne migracije u zemlje koje su se pridružile Europskoj uniji od 2004. – ne samo zato što se gospodarska situacija u tim zemljama u međuvremenu poboljšala.
Istočna Njemačka već je do prošlog prosinca izgubila 7800 radnika iz tih zemalja, navodi institut, pozivajući se na Saveznu agenciju za rad i vlastite izračune.
Udio stranih državljana među zaposlenima u istočnoj Njemačkoj porastao je s 4,8 posto u 2015. na 13,3 posto u 2025.
Krajem prošle godine u istočnoj Njemačkoj bilo je 845.000 stranih radnika koji su plaćali doprinose za socijalno osiguranje. Većina ih je došla iz Poljske, 16,2 posto, a slijedi Ukrajina, 7,4 posto.
Osam glavnih neeuropskih zemalja podrijetla – Afganistan, Eritreja, Irak, Iran, Nigerija, Pakistan, Somalija i Sirija – čine 12,7 posto.
“Ovdje je u protekloj godini došlo do naglog pada imigracije”, kaže IW. Razlozi su stroža migracijska politika, ali i promjena vlasti u Siriji.
Fenix-magazin/SČ/dpa
