Njemačka vlada izvještava o značajnom porastu opoziva zaštićenog statusa za Sirijce. Ipak, deportacije su zasad malo vjerojatne, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Broj Sirijaca kojima je Njemački ured za migracije i izbjeglice (BAMF) opozivao status izbjeglice postupno raste. Prema odgovoru vlade na parlamentarnu istragu oporbene Lijeve stranke, 23,2 posto od 8320 revizija statusa provedenih u prvoj polovici ove godine rezultiralo je opozivom ili povlačenjem zaštićenog statusa.
U većini slučajeva to je uključivalo gubitak statusa izbjeglice ili statusa “supsidijarne zaštite”. Za usporedbu, samo 3,7 posto sirijskih izbjeglica izgubilo je zaštićeni status nakon takve revizije u 2025., a 3,1 posto u 2024.
Kada se situacija u zemlji podrijetla promijeni
Do opoziva dolazi kada više ne postoje razlozi za zaštitu. To se događa prvenstveno kada se situacija u zemlji podrijetla temeljno promijeni. Povlačenje je rjeđe; primjenjuje se kada se naknadno ispostavi da je pojedinac dao lažne informacije o svom podrijetlu ili razlozima bijega tijekom postupka azila.
Predsjednik Bashar al-Assad pobjegao je iz zemlje u prosincu 2024. nakon što je pobunjeni savez predvođen islamističkim skupinama napredovao prema glavnom gradu Damasku. Nakon svrgavanja dugogodišnjeg vladara, stotine tisuća sirijskih izbjeglica vratilo se kući – prvenstveno iz Turske, Libanona i Jordana.
Sigurnosna situacija u Siriji i dalje je napeta u nekim područjima, s povremenim izbijanjima nasilja između sektaških skupina. Mnogi ljudi oslanjaju se na humanitarnu pomoć. Postoji nedostatak stambenog prostora u regijama koje su bile predmetom sukoba tijekom građanskog rata.
Samo nekoliko skupina ostaje izuzeto
U početku je BAMF (Savezni ured za migracije i izbjeglice) pokrenuo preispitivanja opoziva samo u slučajevima koji uključuju počinitelje kaznenih djela i takozvane “prijetnje” (pojedince koji se smatraju sigurnosnim rizikom), kao i u slučajevima kada su vlasti postale svjesne povratnog putovanja u Siriju.
Kao što je vlada navela u svom odgovoru, Ured je sredinom lipnja počeo “postupno proširivati postupke opoziva na one skupine ljudi za koje je odlučivanje o azilu već prošireno zbog poboljšane humanitarne situacije u Siriji”. Prema dostavljenim informacijama, te skupine su:
Ljudi čiji postupci za azil traju dulje od 21 mjeseca ili slučajevi u kojima je BAMF zakonski obvezan donijeti odluku nakon uspješne tužbe zbog nečinjenja (podnesene upravnom sudu).
Ljudi koji nemaju posebne potrebe za zaštitom i za koje se pretpostavlja da su sposobni samostalno osigurati egzistenciju u Siriji ili za koje obiteljska mreža ili društveno okruženje jamče odgovarajuću podršku.
Zbog nestabilne situacije nakon promjene vlasti, BAMF je privremeno obustavio sve odluke o zahtjevima za azil sirijskih državljana. Obrađeni su samo slučajevi koji uključuju transfer u drugu zemlju EU.
Vrlo malo deportacija u Siriju
Ako sirijski državljanin izgubi status zaštite, ne može dobiti drugu dozvolu boravka – primjerice putem zaposlenja – i ne ispunjava uvjete za naturalizaciju, trenutna deportacija ostaje malo vjerojatna. To je zato što su se povratci u Siriju – koji zahtijevaju suradnju sirijske prijelazne vlade i njezinih vlasti na individualnoj osnovi – do sada rijetko ostvarivali.
Ipak, savezna vlada i savezne ZEMLJE imaju snažan interes za takve povratke, posebno u pogledu počinitelja kaznenih djela. Prošle godine, prvi put od početka građanskog rata, sirijski državljanin deportiran je natrag u svoju zemlju podrijetla. U prvih šest mjeseci ove godine dogodile su se tri deportacije u Siriju.
Lijeva stranka zalaže se za alternativne mogućnosti legalnog boravka
“Situacija u Siriji izuzetno je nestabilna; mnoge skupine suočavaju se s prijetnjama, progonom i raseljavanjem”, kaže Clara Bünger, glasnogovornica za politiku izbjeglica parlamentarne skupine Lijeve stranke.
Smatra prisilni povratak nerazumnim pod tim uvjetima. Napominje da postupci opoziva predstavljaju veliko opterećenje za pogođene i podrazumijevaju značajno administrativno i sudsko opterećenje. Bünger stoga predlaže da savezna vlada pronađe načine kako bi osigurala trajnu zaštitu i mogućnosti legalnog boravka za Sirijce koji već neko vrijeme žive u Njemačkoj.
Manje zahtjeva za azil od Sirijaca
Broj Sirijaca koji traže zaštitu u Njemačkoj značajno je opao od egzodusa iz Assadove vladavine. Između 2013. i sredine ove godine ukupno 978.761 osoba…iz Sirije prvi put podnose zahtjeve za azil u Njemačkoj.
U prvoj polovici ove godine registrirano je nešto manje od 5000 zahtjeva. Dok su gotovo svi zahtjevi za azil odobreni tijekom godina građanskog rata, savezna vlada izvještava o stopi odbijanja od 68,6 posto za prvu polovicu ove godine.
Mnogi Sirijci rade u zanimanjima koja se suočavaju s nedostatkom radne snage. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, posebno velik broj Sirijaca zaposlen je u maloprodajnom sektoru, agencijama za privremeno zapošljavanje, ugostiteljstvu, zdravstvenom sektoru i kurirskim službama.
Fenix-magazin/SČ/dpa
