Mnogi mladi u Njemačkoj danas se pitaju: Hoće li moja mirovina uopće biti dovoljna za život kasnije? Na završnom predizbornom skupu CDU-a u Ravensburgu, kancelar Friedrich Merz uputio je jasan apel mladima: Oni koji rano počnu štedjeti mogu izgraditi solidan mirovinski plan. Ali koliko je to realno?
Raditi desetljećima – i na kraju mirovina nije dovoljna. Za mnoge ljude u Njemačkoj to je već gorka stvarnost. Prema podacima Statističkog ureda, 2024. godine 19,4 posto ljudi starijih od 65 godina već je bilo u riziku od siromaštva. Razina mirovine u Njemačkoj trenutno iznosi oko 48 posto prosječnog neto dohotka. Vlada želi jamčiti tu razinu do 2031. godine. Privatna mirovinska štednja također je sastavni dio toga.
Merz: Počnite rano štedjeti za mirovinu – ali savjet kancelara o 50 eura nije dovoljan
„Samo morate početi dovoljno rano s malim iznosima i nikada ne prekidati štednju“, rekao je kancelar. „A ako počnete s 50 eura mjesečno, imat ćete šesteroznamenkasti prihod za mirovinu kada odete u mirovinu sa 65 ili 68 godina.“ Netko tko ulaže 50 eura mjesečno 40 godina bez ikakvog početnog kapitala – akumulirajući prinose po stopi od šest posto – na kraju će dosegnuti 95.848 eura, pišu njemački mediji.
Međutim, i dalje će se morati platiti 12.536 eura poreza – paušalni iznos predujma i porez na prodaju. To ostavlja konačnu neto vrijednost od 79.365 eura.
To bi odgovaralo kupovnoj moći prilagođenoj inflaciji od 35.944 eura (godišnja inflacija od dva posto). Tek nakon 45 godina ulaganja bio bi dostižan šesteroznamenkasti iznos, kako je obećao kancelar Merz (106.940 eura). Ali ne rade svi toliko dugo. Prema studiji Instituta Roman Herzog, prosječni očekivani radni vijek 15-godišnjaka u 2022. godini bio je 39,3 godine.
Merzov prijedlog za privatnu štednju za mirovinu nije dovoljan
“Pristup kancelara Merza nije u osnovi pogrešan”, objašnjava investicijski stručnjak. “Čak je i deset eura bolje nego ništa.” To je dobar početak, posebno za mlade ljude. Ali prijedlog od 50 eura nije dovoljan za smanjenje mirovinskog jaza u starosti.
Stručnjak predlaže: Uložite najmanje 15 posto svog neto prihoda mjesečno. Idealno, u široko diverzificirani ETF najmanje 15 godina kako biste ublažili fluktuacije i inflaciju. Godišnji prinos od šest posto je realan. Čak i za osobe starije od 50 godina, ETF se i dalje isplati – pod uvjetom da novac nije potreban odjednom u mirovini, već se postupno povlači. A novac koji ostaje u ETF-u i dalje generira prinose.
Međutim, privatna mirovinska štednja je teža za ljude s niskim primanjima. Stoga stručnjak u peticiji zahtijeva: “Državni poticaji moraju se pojednostaviti.” Naknade za račune mirovinske štednje trebale bi biti ograničene na maksimalno 0,5 posto godišnje. Bundestag je krajem veljače održao prvo čitanje reforme privatne mirovinske štednje.
Merzov prijedlog za privatnu mirovinsku štednju “ignorira stvarnost života mnogih ljudi”
Za predsjednicu Upravnog odbora Njemačkog socijalnog udruženja SoVD, Merzova preporuka “nedovoljna je i ignorira stvarnost života mnogih ljudi”, rekla je njemačkim medijima.
“Radnicima u sektoru s niskim plaćama, samohranim roditeljima i obiteljima s visokim troškovima života savezna vlada prvo mora omogućiti da im zapravo ostane novca.”
Nadalje, državni privatni mirovinski programi u prošlosti su izazivali lažna očekivanja. „Za SoVD (Socijalni savez Njemačke) stoga je jasno da je pokušaj državnog privatnog mirovinskog osiguranja propao. Pouzdana mirovinska sigurnost mora se prvenstveno postići snažnom zakonskom mirovinom; privatno osiguranje može biti samo dodatak“, naglasio je stručnjak.
Mnogi štede samo malu količinu novca – razlog je nedostatak financijskih sredstava
Njemački sindikat (DGB) zahtijeva da razina mirovine poraste na najmanje 50 posto. „Ako ste radili desetljećima, morate se moći osloniti na odgovarajuću mirovinu u starosti.“
Međutim, prema reprezentativnom izvješću o mirovinskom osiguranju za 2025. godinu koje su izradili Deutsche Bank i DWS, većina ispitanika (83 posto) više ne smatra zakonsku mirovinu sigurnom za budućnost. Gotovo svaki treći (31 posto) ne štedi za mirovinu, pišu njemački mediji.
Mjesečno uštede maksimalno 50 eura. Kao razlozi navode se nedostatak financijskih sredstava i nedostatak znanja o prikladnim investicijskim mogućnostima.
Fenix-magazin/SČ
