Zapadna Europa, uključujući Njemačku, tijekom lipnja i srpnja zabilježila je najviše prosječne temperature otkako postoje mjerenja za ta dva ljetna mjeseca. Istodobno, ekstremna suša dodatno je pojačala učinak vrućine, dok su i svjetska mora dosegnula rekordno visoke temperature.
Prema podacima klimatske službe Copernicus Europske unije, prosječna temperatura u zapadnoj Europi tijekom lipnja i srpnja iznosila je 21,62 stupnja Celzijeva. To je čak 2,79 stupnjeva više od dugoročnog prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Copernicus, međutim, upozorava na velike temperaturne razlike između pojedinih dijelova Europe. Dok je zapad kontinenta bio izložen ekstremnim vrućinama, u istočnoj Europi i Skandinaviji temperature su bile znatno niže. I u Njemačkoj su zabilježene velike regionalne razlike, pri čemu je jugozapad zemlje bio znatno topliji od sjeveroistoka.
Četiri toplinska vala od svibnja
Za zapadnu Europu posebno je zabrinjavajuće dugotrajno razdoblje ekstremnih temperatura koje traje još od kasnog proljeća.
Od svibnja su u toj regiji zabilježena čak četiri toplinska vala, što Copernicus ocjenjuje kao iznimno velik broj. Podaci koje koristi europska klimatska služba sežu do 1950. godine, a za pojedina područja dostupni su i još stariji zapisi.
Na razini cijele Europe, prošli je mjesec, s prosječnom temperaturom od 20,49 stupnjeva, bio jedanaesti najtopliji srpanj. Na globalnoj razini, međutim, bio je drugi najtopliji srpanj otkako postoje mjerenja, izjednačen sa srpnjem 2024. godine.
Najtopliji srpanj i dalje je onaj iz 2023. godine, kada je globalna prosječna temperatura iznosila 16,95 stupnjeva. Prošli je srpanj bio čak 1,47 stupnjeva topliji od predindustrijskog prosjeka za taj mjesec.
Više zanimljivosti: VRUĆINA NA RADNOM MJESTU: Evo kako je moguće dobiti bonus u Njemačkoj
Vrućina i suša međusobno se pojačavaju
Istodobno s visokim temperaturama, u velikom dijelu Europe nastavila se i ekstremna suša.
Kao i tijekom lipnja, a djelomično i svibnja, u srpnju su brojna područja bila znatno suša od prosjeka. Posebno su pogođeni dijelovi Pirenejskog poluotoka, Francuske, Njemačke, Austrije, Mađarske i Velike Britanije.
Vlažnost površinskog sloja tla u zapadnoj Europi tijekom srpnja bila je znatno niža nego tijekom posljednjeg izrazito sušnog srpnja 2022. godine.
„Kada se tlo isuši, ono gubi sposobnost prirodnog hlađenja, pa se toplina još lakše nakuplja“, upozorila je Samantha Burgess, strateška direktorica za klimu u Copernicusu.
Prema njezinim riječima, riječ je o jasnom primjeru kako klimatske promjene pojačavaju ekstremne vremenske pojave.
„Vrućina i suša sve više međusobno pojačavaju jedna drugu“, istaknula je Burgess.
Rajna, Seina i Dunav na posebno niskim razinama
Posljedice dugotrajne suše vidljive su i na europskim rijekama. Vodostaji su u velikom dijelu pogođenih područja bili znatno ispod dugoročnog prosjeka, a na pojedinim mjestima dosegnuli su iznimno niske vrijednosti.
Posebno su pogođene Seina, Rajna i Dunav, navodi Copernicus.
I mora ruše rekorde
Ekstremne temperature nisu zahvatile samo kopno. I svjetska mora zagrijala su se do rekordnih vrijednosti.
Prosječna temperatura površine mora u srpnju iznosila je 20,96 stupnjeva Celzijevih, što je najviša vrijednost zabilježena za taj mjesec otkako postoje mjerenja. Dosadašnji rekord iznosio je 20,89 stupnjeva, a zabilježen je u srpnju 2023. godine.
Podaci se odnose na mora izvan polarnih područja.
Copernicus posebno ističe visoke temperature u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana, povezane s početkom klimatskog fenomena El Niño, koji bi se prema očekivanjima u sljedećim mjesecima mogao dodatno pojačati.
Uz atlantsku obalu i u zapadnom Sredozemlju temperature mora dosegnule su rekordne vrijednosti, a istodobno su zabilježeni i snažni morski toplinski valovi.
Copernicus prati promjene diljem planeta
Klimatska služba Copernicus redovito objavljuje podatke o temperaturama na Zemljinoj površini, morskom ledu, oborinama i drugim pokazateljima klimatskih promjena.
Njihove analize temelje se na milijardama mjerenja prikupljenih sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta. Dobiveni podaci obrađuju se računalnim modelima kako bi se pratili dugoročni trendovi i sve izraženiji ekstremi povezani s promjenama klime.
Fenix-magazin/MD/
