Grad Köln odbio je pomoć u deportaciji 500 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana koji moraju napustiti Njemčku. Nadležno ministarstvo kritiziralo je način na koji se rješava taj slučaj, pišu njemački mediji.
Novi događaji u vezi s “Coesfeldovom listom”
Ministarstvo Sjeverne Rajne-Vestfalije za djecu, mlade, obitelj, jednakost, izbjeglice i integraciju kritiziralo je postupke imigracijske uprave u Kölnu. Glasnogovornik ministarstva rekao je njemačkim medijima u Kölnu da je odluka o nedeportaciji 500 osoba koje podliježu obveznom odlasku “nerazumljiva u pojedinačnim slučajevima”.
Ministarstvo trenutno razgovara s imigracijskom upravom u Kölnu kako bi razjasnilo okolnosti vezane uz “Coesfeldovu listu”.
U studenom 2024. Köln je odbio ponudu za pomoć Središnje imigracijske uprave u Coesfeldu u vezi s repatrijacijom 500 osoba koje moraju napustiti zemlju. Umjesto toga, grad je namjeravao stvoriti put za njihov ostanak u zemlji.
“Coesfeldova lista”: 147 prekršaja – muškarac iz Kölna ipak nije deportiran
Prema informacijama njemačkih medija, Josip K. (ime promijenjeno) je među 500 osoba. Policiji je poznat u vezi sa 147 prekršaja. U svibnju je trebao izaći pred Okružni sud u Kölnu zbog komercijalne prijevare, ali je napustio sudnicu neposredno prije početka saslušanja. Kazneni nalog izdan je u njegovoj odsutnosti. Josip K. živi u Njemačkoj od 2003. godine.
Ministarstvo NRW-a – koje je, između ostalog, odgovorno za pitanja izbjeglica – svjesno je konkretnih slučajeva. Uočava “nedovoljne napore” kölnskih vlasti “da razjasne identitete i repatrijiraju osobe koje podliježu provedivim nalozima za deportaciju”. Glasnogovornica je dalje objasnila: “U načelu, uvjerljiv interes za deportaciju postoji u slučajevima pravnih kršenja koja nisu ni izolirana ni mala.”
Međutim, konačna odluka je na samim lokalnim općinama. Iako Središnja uprava za strance u Coesfeldu, odgovorna za repatrijacije u balkanske države, može ponuditi pomoć, ne može prisiliti na deportaciju. Ostaje nejasno bi li, u najgorem slučaju, uprava mogla osigurati potrebnu dokumentaciju i mjesta na charter letovima za svih 500 osoba.
Skandal s deportacijom u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji? Ministarstvo nalaže izradu popisa “Coesfeld” i “Unna”
Glasnogovornica je potvrdila da su popisi sastavljeni na inicijativu ministarstva Sjeverne Rajne-Vestfalije. “U to vrijeme, registracije za masovne charter letove na Zapadni Balkan su opadale. To je bilo u suprotnosti s uporno velikim brojem osoba koje su morale napustiti zemlju.” Uz “Coesfeldov popis” koji je obuhvaćao ljude iz država Zapadnog Balkana, stvoren je i “Unna popis”; sadržavao je imena iračkih državljana predviđenih za deportaciju.
Popis je uključivao imena osim onih poznatih Upravi za strance u Kölnu. Prema ministarstvu, bile su uključene i druge općine. Međutim, dužnosnici nisu precizirali koji su drugi gradovi i mjesta primili ponude za pomoć.
500 ljudi nije deportirano: Kölnski političari traže odgovore
Pitanje ostaje politički osjetljivo, pišu njemački mediji. U ponedjeljak je glavni odbor Kölna raspravljao o “Coesfeldovoj listi” i potencijalnim posljedicama tijekom sjednice posvećene hitnim aktualnim pitanjima.
U zajedničkom prijedlogu, Zeleni, CDU, SPD, Volt i FDP/KSG pozvali su na istragu o tom pitanju, a istovremeno su se zalagali za očuvanje programa “prava na ostanak” – sheme u koju je navodno uključena otprilike polovica osoba s “Coesfeldove liste”.
Dîlan Yazicioglu, zamjenik vođe grupe Zelenih u Gradskom vijeću Kölna, komentirao je: “Odbacujemo predrasude i nagađanja u vezi s postupcima imigracijskog ureda u Kölnu. Zakoni određuju tko smije ostati u Kölnu, a tko ne.” Vođa grupe SPD-a Christian Joisten rekao je: “Imamo stroge kriterije u vezi s time tko ispunjava uvjete za program prava na ostanak, a tko ne.” To je događaje oko “Coesfeldove liste” učinilo još uznemirujućima.
Tko je zapravo na listi?
Prema istraživanju njemačkih medija, Coesfeldov popis za deportaciju navodno uključuje više kriminalaca s “toleriranim” statusom nego što se prije znalo.
Nekoliko od navedenih proširenih obitelji iz država Zapadnog Balkana navodno je već poznato pravosudnim vlastima i policiji. Jedan primjer je “klan J.” iz Srbije; 25 njegovih članova pojavljuje se u Excel tablici kao osobe koje moraju napustiti zemlju.
Uzmimo, na primjer, Jelenu S. (ime promijenjeno). Prema podacima državnog odvjetništva, 2016. godine – kada je imala 16 godina – njezina obitelj navodno ju je prodala klanu J. u Köln-Ostheimu za 85.000 eura u svrhu braka. Njezin otac je navodno u to vrijeme hvalio svoju kćer kao “dobrog lopova”. Jelena se udala za sina iz ogranka klana koji se nalazi na desnoj obali Rajne i nastavila karijeru lopova.
Godine 2020. osuđena je na tri godine zatvora u maloljetničkom pritvoru zbog 31 točke optužnice za tešku krađu od strane bande. Od tada je žena – sada u srednjim dvadesetima – rodila dvoje djece. Vjerojatno je to razlog zašto je majci, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, i dalje odobren “tolerirani” status. Iako je Jelena S. završila na Coesfeldovoj listi četiri godine kasnije, imigracijski ured u Kölnu propustio je priliku za dobivanje putnih dokumenata za odlazak u svih 500 slučajeva. Isto vrijedi i za ostale članove šire obitelji J., koji su navodno godinama pomagali prikrivati trgovinu luksuznim Porsche i Mercedes vozilima vrijednim nešto manje od 370.000 eura od tijela socijalne skrbi i poreznih vlasti.
Članovi obitelji J. na Coesfeldovoj listi
Navodno kriminalna grana obitelji J. iz Ostheima trenutno se sudi na Regionalnom sudu u Kölnu za razna kaznena djela. Slučaj uključuje širu obitelj s dalekosežnim međunarodnim vezama koja je navodno pokretala kriminalne racije iz baze u Kölnu. Optužbe su se izvorno kretale od osnivanja kriminalne organizacije, teške krađe bande i pranja novca do trgovine ljudima – posebno iskorištavanja maloljetnika – i velike prijevare u socijalnoj skrbi.
Prema optužnici, sve primljene socijalne naknade – ukupno 109.670 eura – stečene su nezakonito. Obitelj je navodno novac koristila za otplatu kredita za svoju nekretninu u Kölnu-Ostheimu, koju su izvorno kupili za 280.000 eura. Također su opsežno renovirali nekretninu, ugradivši mramorne interijere i vrtnu kućicu ispred. Prisluškivani razgovori otkrivaju da im je primarni cilj bio osloboditi “ne-Rome” njihovog novca, pišu njemački mediji.
Prema imigracijskim zapisima, srpska obitelj imala je simpatične zagovornike u imigracijskom uredu u Kölnu i Centru za zapošljavanje još od svog dolaska sredinom 1980-ih. Iako su bili obvezni napustiti zemlju na dulje vrijeme, nije poduzeta nikakva akcija. Kasnije su članovi obitelji dobili status boravka. I to unatoč činjenici da su dvije kćeri same od mladosti više puta počinile imovinske zločine. Starija sestra je navodno čak organizirala nove kriminalne pohode za klan dok je bila u otvorenom zatvorskom režimu.
Prema informacijama policije, otac i majka nikada nisu bili zaposleni. Umjesto toga, navodno su bili uključeni i u ilegalne poslove obitelji. Oboje se sada suočavaju sa suđenjem.
Obitelj Marka M. smještena u program boravka
Slična je situacija i za Marka M. (ime promijenjeno) i njegovu suprugu. Zajedno imaju 19 prethodnih osuda. Dvije odrasle kćeri također su osuđene. Svih četvero je na “Coesfeldovoj listi”. U jesen 2024. imigracijska uprava u Kölnu nije vidjela osnovu za deportaciju. Unatoč svemu, desetočlana obitelj smještena je u program boravka. Do danas Grad Köln i Centar za zapošljavanje isplaćuju otprilike 7.500 eura mjesečno.
Dvanaest članova romskog klana B. također je na Coesfeldovoj listi. Jedan od vodećih članova klana je Goran B. (ime promijenjeno), 45. Bh. državljanin zadobio je ranu od vatrenog oružja tijekom ulične tučnjave u Kölnu-Mülheimu u večernjim satima prethodnog ponedjeljka.
Davne 2012. godine dobio je dvogodišnju uvjetnu kaznu zbog provale. Godine 2017. morao je odslužiti zatvorsku kaznu od dvije godine i deset mjeseci – također za ista kaznena djela. Goran B. isprva je živio u Kölnu koristeći “potvrde o fikciji” (*Fiktionsbescheinigungen*). Obično takav dokument ukazuje na to da se obrađuje zahtjev za azil. Završio je u zatvoru tijekom istrage.
Istraga o pucnjavi u Mülheimu je u tijeku
Ipak, dobio je status “toleriranog boravka” (*Duldung*) iz obiteljskih razloga. On i njegova supruga sada imaju sedmero djece. Nema posao. Sam Goran B. ne pojavljuje se na Coesfeldovoj listi, kao ni druga dva osumnjičenika iz njegovog klana uključena u pucnjavu u Kölnu.
Istražitelji još uvijek pokušavaju utvrditi tko je od njih možda sudjelovao u uličnoj tučnjavi. Međutim, istraga ostaje teška – očito zato što se čini da oni koji su sudjelovali nisu osobito otvoreni. “Još uvijek radimo na razjašnjavanju kronološkog slijeda događaja, tko je bio agresor, a tko se borio”, rekao je viši javni tužitelj Ulrich Bremer.
Način na koji je Grad Köln postupao u ovom slučaju privukao je pozornost i državnog ministarstva Sjeverne Rajne-Vestfalije odgovornog za pitanja izbjeglica. Glasnogovornik ministarstva izjavio je da su u komunikaciji s gradom. Nadalje, nedavno je primijećeno da se “u određenim pojedinačnim slučajevima nedovoljan trud u razjašnjavanju identiteta i repatrijaciji osoba koje podliježu provedivim nalozima za deportaciju čini neobjašnjivim”.
Što je “Coesfeldova lista”?
“Coesfeldov popis” (ili “Coesfeldova lista”) službeni je popis imena u središtu političkog skandala u vezi s odbijenim deportacijama u zemlje Zapadnog Balkana iz Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Sastavila ga je Središnja uprava za strance (ZAB) sa sjedištem u Coesfeldu. Popis sadrži imena otprilike 500 migranata koji žive u gradu Kölnu i koji moraju napustiti zemlju. Na listi se nalaze osobe iz BiH, Srbije, Albanije i drugih zemalja Zapadnog Balkana.
Pozadina skandala
Ponuda ZAB-a – Središnja uprava za strance u Coesfeldu predala je popis gradu Kölnu 2024. godine i ponudila konkretnu pomoć u deportaciji tih osoba. Prema izvješćima medija, popis uključuje poznate počinitelje.
Reakcija grada Kölna
Imigracijski ured Kölna navodno je odbio ili ignorirao pomoć koju je ponudila savezna država Sjeverna Rajna-Vestfalija bez jasnog razloga; umjesto toga, dotičnim osobama dopušteno je ostati u Kölnu pod statusom “toleriranog boravka” (*Duldung*).
Kritičari i političari optužuju gradsku upravu Kölna da namjerno blokira deportacije i provodi vlastitu nezakonitu migracijsku politiku.
NAPOMENA: Pri preuzimanju teksta potrebno je navesti Fenix-magazin.de kao izvor, te dodati poveznicu na autorski članak.
Fenix-magazin/SČ
