Danas, u petak, 21. studenog, katolici slave blagdan Gospe od Zdravlja – spomendan Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu.
Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije, a u južnim krajevima posvećene su joj mnoge župe, crkve i kapele.
Kad je 1630. godine na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji odnijela više od 80 tisuća života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan, 1631. godine, da će Mariji, ako prestane kuga podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je veličanstvena crkva 1687, Madona della Salute.
Marija Majka Crkve
Zapisano je da se Marija od djetinjstva posvetila Bogu, potaknuta Duhom Svetim, čijom je milošću bila ispunjena u svom bezgrešnom začeću.
Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli koji su radosno pjevali. Do ulaza u hram bilo je 15 stuba kojima se Marija sama popela. U hramu su joj hranu donosili anđeli.
Danas, na blagdan Gospe od zdravlja, se sjećamo tajne potpunog prikazanja, darivanja i Marijina posvećenja Bogu. One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve.
Predodređena za velike stvari
Apokrifna književnost ispunjena brojnim legendama, izvještava o Marijinom prikazanju kao o izuzetno svečanom činu, popraćenom mnogim čudesnim događajima.
Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u kojoj se utjelovio i nastanio Sin Božji.
Ona je prikazana, posvećena Bogu i predodređena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka.
Fenix-magazin/SIM
